DOBRI POTOK, MESTO JEDINSTVENO U EVROPI: Entuzijazam jednog čoveka stvorio je OAZU DUHA I LEPOTE

Može li jedan čovek da napravi čudo? Ko je bio u mestu Dobri Potok, u crkvenom parku, zna da može. 

Ovaj jedinstveni duhovno-kulturni centar napravljen je oko crkve posvećene Uspenju Presvete Bogorodice u Krupnju, a čovek koji stoji iza svega je sveštenik protojerej-stavrofor Aleksandar Đurđev.

Celim kompleksom dominira crkva posvećena uspenju presvete Bogorodice, a kraj nje se nalazi staro groblje sa kamenim nadgrobnim spomenicima. Najinteresantniji deo svega je etno – muzejski kompleks. U drvenim kućicama građenim u tradicionalnom stilu nalaze se brojni muzeji.

Tu je muzej lova, u kojem dominiraju preparirane životinje koje se mogu naći i uloviti u ovom kraju, zatim muzej svetosavske dece, u kojem je prikazan način na koji bi, po mišljenju autora, morala da se odgajaju deca u Srbiji, zatim muzej pčelarstva i muzej enterijera 19. i 20. veka. 

Do same crkve se može doći kroz dve kapije, male i velike. Na svakoj su po tri krsta. Tu se nalaze i dve ploče – jedna u spomen Milošu Obrenoviću, koji je prisjedinio Krupanj i Rađevinu Srbiji, dok je na drugoj istorijat crkve.

U prizemlju crkvenog doma nalazi se sala sa kuhinjom, a na spratu je etno-muzej, zadužbina sveštenika Aleksandra Đurđeva.

Poseban utisak ostavljaju u stenu uklesana kapela Svetog Prokopija, kao i
veliko uređeno groblje. Tu su krstovi raznih oblika, predstave polumeseca, punog meseca, mladog meseca nekih alatki, krampa, sekire i preslice.

Inače, prema legendi, crkva u Dobrom Potoku počela je da se gradi u Lazarici, ali ono što je preko dana sazidano, nestalo bi noću. Legenda kaže da su oni temelje uspeli da pronađu pored jednog potoka, i sagradili crkvu tamo gde je Bog želeo da ona bude.

Etnografski muzej sadrži stare predmete vezane za svakodnevnu upotrebu u seoskim domaćinstvima Rađevine i okoline. Tu je i muzej enterijera, gde se može videti kako su izgledale tipične kuće u Rađevini, sa nameštajem, tepisima, slikama…

Na Petrovdan se ovde odigrava tradicionalno nadigravanje u narodnim kolima.

Tekst je deo projekta „Sedam krupanjskih čuda“ koji je sufinansirala Opština Krupanj. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu ne izražavaju nužno stavove organa koji je dodelio sredstva.

(Come to Serbia)

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

nine + nine =