LELIĆ, MANASTIR POPUT NIJEDNOG DRUGOG: Ovde leži čuveni srpski vladika

Na samo 11 kilometara od Valjeva, grada u Zapadnoj Srbiji, nalazi se Manastir Lelić, verovatno najbitniji manastir Srpske pravoslavne crkve novijeg datuma izgradnje.

Lelić se nalazi u selu Lelić, a zadužbina je vladike Nikolaja Velimirovića, najuticajnijeg vladike Srpske pravoslavne crkve, i njegovog oca Dragomira Velimirovića.

Ideju da se crkva u Leliću pretvori u Manastir dao je episkop Lavrentije, a dugo su se tražili monasi koji bi nastanili ovaj novi manastir. Bratstvo manastira Kaona na kraju je preuzelo upravu nad Lelićem, i konačno je episkop Vasilije pročitao odluku o pretvaranju lelićkog parohijskog hrama u Manastir Lelić, 12. maja 1996. godine.

Tog dana je obeleženo i 40 godina od smrti vladike Nikolaja Velimirovića i 5 godina od prenosa njegovih moštiju iz Amerike, gde je umro, u Srbiju. Svetu liturgiju je držao patrijarh Pavle sa brojnim vladikama.

Manastirska crkva je izgrađena u moravskom stilu, a hram je izgrađen od kamena i cigle. Ispred crkve su zvonik i crkveni dom. Živopis je urađen po zamislima Nikolaja Velimirovića, a centralna scena je scena Strašnog suda.

U krugu manastira nalazi se i muzej posvećen Nikolaju Velimiroviću, a u manastiru je aktivna radionica sa ikonopiscima i duborescima.

Manastir je, inače, od 1929. godine bio parohijska crkva, sve do 1996. godine.

Lelić je muški manastir, i na njegovom čelu je iguman.

Dva su važna praznika u Leliću: jedan 18. marta, kada je dan smrti Nikolaja Velimirovića, a drugi 3. maj, kada su prenesene mošti Nikolaja iz SAD u Srbiju.

Vladika SPC Nikolaj Velimirović tvrdio je za svoje rodno selo, Lelić, da je „božje selo“. Na nadgrobnom spomeniku Nikolajevog oca Dragomira napisano je da je rođen u „božjem selu Leliću“.

Meštani nalaze potvrdu ovih reči vladike u činjenici da su iz Lelića, malog sela sa oko 400 stanovnika, potekla trojica vladika Srpske pravoslavne crkve, a da ima dva sveca – Svetog Nikolaja i Avu Ćelijskog Justina Popovića.

Tekst je deo projekta „Sedam valjevskih čuda“ koji je sufinansirao Grad Valjevo. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu ne izražavaju nužno stavove organa koji je dodelio sredstva. 

(Come to Serbia)

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

20 − fourteen =