Brankovina, mestašce kod Valjeva u Zapadnoj Srbiji, danas ima manje od 500 stanovnika. A po značaju za istoriju Srbije ravno je velikim gradovima, kao što su Beograd, Niš ili Novi Sad.
![](https://eu2.contabostorage.com/d2094914d3d24dac9aba18cea057ed71:cometoserbia.com/wp-content/uploads/2019/01/IMG_3998-1024x768.jpg)
Ovde, u predivnom okruženju prirode, šume su opkolile Znamenito mesto Brankovima, kompleks kuća u kojoj se čuvaju uspomene na porodicu Nenadović, veoma značajne ličnosti iz srpske istorije, kao i Desanku Maksimović, najveću pesnikinju u istoriji Srbije.
Tu je Crkva Svetih Arhanđela, koju je izgradio Prota Mateja Nenadović, jedan od vođa Prvog srpskog ustanka protiv Turaka.
![](https://eu2.contabostorage.com/d2094914d3d24dac9aba18cea057ed71:cometoserbia.com/wp-content/uploads/2019/01/IMG_4004-e1546781111418-768x1024.jpg)
Pored nje se nalaze nadgrobni spomenici iz 19. veka, koji pripadaju članovima porodice Nenadović.
U blizini crkve nalaze se i sobrašice, građevine koje su pravljene u 19. veku, i služile su za okupljanje naroda u vreme crkvenih praznika i sabora. Ove jednostavne kućice su odlično sačuvan primer narodnog graditeljstva u Srbiji u ovom periodu.
![](https://eu2.contabostorage.com/d2094914d3d24dac9aba18cea057ed71:cometoserbia.com/wp-content/uploads/2018/11/Prota_Mateja_Nenadovic-1.jpg)
U drugom delu ovog kompleksa nalazi se Vajat Nenadovića, u kojem je 1826. godine, u ovoj slavnoj porodici, rođen veliki srpski književnik Ljuba Nenadović. Odmah pored je i prva državna škola – sagrađena 1836. godine u Brankovini.
![](https://eu2.contabostorage.com/d2094914d3d24dac9aba18cea057ed71:cometoserbia.com/wp-content/uploads/2019/01/Jakov_nenadovic-717x1024.jpg)
Nova školska zgrada podignuta je 1894. godine, a tu je svoja prva slova učila velika pesnikinja Desanka Maksimović, najveća koju je Srbija dala poeziji i svetu.
Nedaleko od crkve nalazi se i grob Desanke Maksimovvić.
![](https://eu2.contabostorage.com/d2094914d3d24dac9aba18cea057ed71:cometoserbia.com/wp-content/uploads/2018/11/800px-Desanka_Maksimovi%C4%87_u_osamdesetim_godinama_%C5%BEivota-715x1024.jpg)
Nedaleko od sela se nalazi i Spomenik na Brankovinskom visu, visok skoro 5 metara, koji obeležava mesto s kojeg su 28. februara 1804. godine ustanici krenuli u borbu za oslobođenje Srbije od turske vlasti.
Na čelu ustanika bili su Mateja i Jakov Nenadović. Mateja je bio vojvoda, diplomata, pisac prvog ustava i prvi predsednik srpske vlade. Njegov otac, Aleksa Nenadović, bio je među najobrazovanijim i najcenjenijim ljudima u Srbiji, i istoričari smatraju da bi on bio na čelu Prvog ustanka, a ne Karađorđe Petrović, da ga Turci nisu ubili.
![](https://eu2.contabostorage.com/d2094914d3d24dac9aba18cea057ed71:cometoserbia.com/wp-content/uploads/2019/01/IMG_3989-1024x768.jpg)
Brat Alekse Nenadovića, a stric Mateje, Jakov, bio je komandant Zapadne Srbije, i prvi po starešinstvu posle Karađorđa. On je bio prvi ministar unutrašnjih poslova. Aleksin sin Sima Nenadović bio je heroj Drugog Srpskog ustanka, kao i njegov rođak Jevrem Nenadović.
![](https://eu2.contabostorage.com/d2094914d3d24dac9aba18cea057ed71:cometoserbia.com/wp-content/uploads/2019/01/IMG_3971-1024x768.jpg)
Svi oni, najznačajnije ličnosti u srpskoj istoriji u doba oslobođenja, su potekli iz malene Brankovine.
Desanka, kćer Brankovine, napisala je o svom zavičaju reči koje najbolje objašnjavaju suštinu ovog mesta:
![](https://eu2.contabostorage.com/d2094914d3d24dac9aba18cea057ed71:cometoserbia.com/wp-content/uploads/2019/01/IMG_3967-1024x768.jpg)
– Pesnik i zavičaj? Šta je to zavičaj pesnikov? Da li je to vinograd, negde u Brankovini, u kome je jedna devojčica „pobeđivala svoj strah“, slušajući noćne jauke slavuja i ćukova, kukavica i sova, osećajući prve pesničke klice u sebi? Ili je to prvi zalazak sunca u đačku svesku unet? Ili prva knjiga pročitana u sunčanoj učionici seoske škole što miriše na jabuke i hleb iz đačke torbice? Ili trenutak kad se shvatilo da mnogo štošta u životu nije baš onako kako se u dečijoj mašti doživljavalo, već ima druge, krupnije i grublje dimenzije i značenja? Zavičaj je sva patrijarhalnost pesnikinje, ljudi, jezik, proplanci, zvuci i slike. Zavičaj je zagrljaj koji utopljava, raznežuje, odmara. Zavičaj je i potresna balada o seljakovoj smrti.
Tekst je deo projekta „Sedam valjevskih čuda“ koji je sufinansirao Grad Valjevo. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu ne izražavaju nužno stavove organa koji je dodelio sredstva.
(Come to Serbia)