ZDANJE NA GRANICI ISTORIJE I MAŠTE: Konak u Vladimircima je inspiracija za umetnost i deo istorije

Najpoznatija zgrada u živopisnom mestu Vladimirci u Srbiji je stari Konak u samom centru.

Podignut 1854. godine kao zgrada sreza, danas je spomenik kulture, ali i turistička atrakcija.

Istorija ovog zdanja počinje 1829. godine, kada veliki srpski vladar, knez Miloš Obrenović, naređuje da se sagradi i zgrada sedišta sreza u Vladimircima.

Svaka poreska glava je morala da da po dva cvancika za zidanje, i zdanje je konačno završeno 1854. godine, potpuno o trošku meštana.

U njoj je od tada živeo načelnik sreza, a u narodu je nazvana Konak.

Čuveni srpski pisac Milovan Glišić lično nikad nije dolazio u Vladimirce, ali Konak i tadašnji načelnik sreza Maksim Sarmašević poslužili su mu kao inspiracija za jedno od najvećih dela u srpskoj književnosti – pripovetku Glava šećera.

Naime, Glišić, rodom iz Valjeva, na pijaci u svom gradu saznao je za prevare Sarmaševića i jednog policajca, koji su više puta preprodavali glavu šećera i varali seljake.

Danas se u Konaku nalazi Biblioteka Diša Atić, sa više od 50.000 knjiga i drugim vrednim kulturnim vrednostima.

Ispred Konaka, u parkiću, nalazi se bista pisca Glišića, koju je izradio vajar Kosta Bogdanović.

Zgrada Konaka je najstarija u celom ovom regionu, i od 1976. godine nalazi se pod zaštitom države.

Tekst je deo projekta „Sedam čuda Vladimiraca“ koji je sufinansirala Opština Vladimirci. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu ne izražavaju nužno stavove organa koji je dodelio sredstva. 

(Come to Serbia)


Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

eighteen − 13 =